Makroregionalne strategije predstavljaju politički okvir koji zemljama smještenima u istoj regiji omogućuje bolje iskorištavanje zajedničkog razvojnog potencijala. Zemlje sudionice kroz teritorijalnu suradnju na razini makroregije koordiniraju i ostvaruju svoje nacionalne interese, što u odnosu na samostalno djelovanje u područjima od regionalnog značaja predstavlja veći i brži učinak. Ravnopravna uključenost država nečlanica Europske unije u makroregionalnu suradnju značajno doprinosi procesima europske integracije i dijeljenja korisnih znanja i iskustava.
Strategija Europske unije za dunavsku regiju (Dunavska strategija) pruža brojne mogućnosti gospodarske, socijalne i kulturne suradnje zemalja uzduž Dunava, rijeke s najizraženijim međunarodnim karakterom u svijetu, značajnim internacionalnim hidrobiološkim bazenom te homogenim ekološkim koridorom. Postizanje zajedničkih ciljeva zemalja sudionica Dunavske strategije, mogućnost realizacije održivih rješenja i kontinuirano podizanje kvalitete na svim razinama upravljanja čine dodanu vrijednost kojom Dunavska strategija doprinosi ostvarenju prosperitetne dunavske regije.
U razdoblju nakon 2020. godine makroregionalne strategije, pa tako i Strategija Europske unije za dunavsku regiju, ovisit će uglavnom o načinu na koji se provode politike Europske unije. U tom iznimno zahtjevnom procesu bitno je osvijestiti političke i druge relevantne aktere o značaju i potencijalu makroregionalne suradnje kako bi se postigla dodana vrijednost za učinkovita i sigurna ulaganja u regiji. Program predsjedanja Republike Hrvatske Strategijom Europske unije za dunavsku regiju daje prioritet područjima ključnima za održivost makroregionalne suradnje te njen značaj za daljnji razvoj dunavske regije.