PROGRAM HRVATSKOG PREDSJEDANJA STRATEGIJOM EUROPSKE UNIJE ZA DUNAVSKU REGIJU 2020.
I. Uvod
Makroregionalne strategije predstavljaju politički okvir koji zemljama smještenima u istoj regiji omogućuje bolje iskorištavanje zajedničkog razvojnog potencijala. Zemlje sudionice kroz teritorijalnu suradnju na razini makroregije koordiniraju i ostvaruju svoje nacionalne interese, što u odnosu na samostalno djelovanje u područjima od regionalnog značaja predstavlja veći i brži učinak. Ravnopravna uključenost država nečlanica Europske unije u makroregionalnu suradnju značajno doprinosi procesima europske integracije i dijeljenja korisnih znanja i iskustava.
Strategija Europske unije za dunavsku regiju (Dunavska strategija) pruža brojne mogućnosti gospodarske, socijalne i kulturne suradnje zemalja uzduž Dunava, rijeke s najizraženijim međunarodnim karakterom u svijetu, značajnim internacionalnim hidrobiološkim bazenom te homogenim ekološkim koridorom. Postizanje zajedničkih ciljeva zemalja sudionica Dunavske strategije, mogućnost realizacije održivih rješenja i kontinuirano podizanje kvalitete na svim razinama upravljanja čine dodanu vrijednost kojom Dunavska strategija doprinosi ostvarenju prosperitetne dunavske regije.
U razdoblju nakon 2020. godine makroregionalne strategije, pa tako i Strategija Europske unije za dunavsku regiju, ovisit će uglavnom o načinu na koji se provode politike Europske unije. U tom iznimno zahtjevnom procesu bitno je osvijestiti političke i druge relevantne aktere o značaju i potencijalu makroregionalne suradnje kako bi se postigla dodana vrijednost za učinkovita i sigurna ulaganja u regiji. Program predsjedanja Republike Hrvatske Strategijom Europske unije za dunavsku regiju daje prioritet područjima ključnima za održivost makroregionalne suradnje te njen značaj za daljnji razvoj dunavske regije.
II. Predsjedanje Republike Hrvatske Strategijom EU za dunavsku regiju (Dunavskom strategijom)
Republika Hrvatska u studenom 2019. godine preuzima jednogodišnje predsjedanje Dunavskom strategijom, dok će 1. siječnja 2020. prvi put preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije.
U ovom dinamičnom razdoblju za Europsku uniju Republika Hrvatske predsjedanjem Dunavskom strategijom želi dati svoj doprinos razvoju europskih regija kao nedvojbenih katalizatora rasta i dodane vrijednosti europske suradnje. U središte predsjedanja Dunavskom strategijom Republika Hrvatska stavlja regionalni razvoj kao preduvjet za gospodarski rast, održivi društveni razvoj te jačanje teritorijalne kohezije. Ujedno je to i prilika za osnaživanje uloge makroregionalnih strategija u kohezijskoj politici Europske unije.
„Dunavska strategija – 10 godina poslije“ središnja je tema hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku regiju. Glavni je cilj utvrditi ulogu makroregionalne suradnje, vrednovati postignute rezultate i odrediti budući smjer njezinog razvoja. Hrvatsko predsjedanje Dunavskom strategijom bit će prilika za jačanje afirmacije makroregionalnih strategija i teritorijalne suradnje u Republici Hrvatskoj, dunavskoj regiji i Europskoj uniji.
III. Politički ciljevi Predsjedanja
Jačanje uloge regionalnoga razvoja
Regionalni razvoj jedna je od najvažnijih politika Europske unije za koju se izdvaja čak trećina europskog proračuna. Makroregionalne strategije kao instrumenti za poticanje regionalnog razvoja i provedbu europskih regionalnih razvojnih politika još su uvijek nedovoljno prepoznate. Kroz izvješća o provedbi makroregionalnih strategija evidentan je nedostatak političke volje i podrške u afirmaciji makroregionalnih strategija kao važnog čimbenika regionalnoga razvoja. Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja želi tematizirati poveznice između nacionalnih razvojnih dokumenata i prioriteta makroregionalnih strategija u kontekstu programiranja financijskog razdoblja 2021. – 2027. Pritom je nužno razmotriti uzročno−posljedične veze između razvojnih mjera i instrumenata definiranih na nacionalnoj razini te ciljeva i prioriteta na razini makroregije. Kao država sudionica dviju makroregionalnih strategija − Dunavske i Jadransko-jonske – Republika Hrvatska također će posebnu pozornost posvetiti horizontalnoj povezanosti s ostalim makroregionalnim strategijama, njihovoj boljoj vidljivosti te korištenju dobrih praksi koje su neophodne za postizanje sinergije i komplementarnosti.
Stvaranje sinergije između makro-regionalnih strategija i kohezijske politike
Provedbom kohezijske politike nastoje se kapitalizirati prednosti svake države kako bi se stvorilo okruženje pogodno za njezin rast i razvoj te ostvario puni potencijal korištenja fondova EU-a i nacionalnih ulaganja. Budući da se navedeni učinci ne zaustavljaju na teritorijalnim granicama, nužno je bolje povezati države i potaknuti vrstu suradnje koja najbolje pridonosi održivom i ujednačenom razvoju čitavog teritorija Europske unije.
Makroregionalne strategije omogućuju višesektorsko, višerazinsko i višenacionalno upravljanje koje stvara dodanu vrijednost u kohezijskoj politici. Jačanjem teritorijalnog pristupa unaprjeđuju se znanja o pojedinim područjima kako bi se njihov razvoj pravilno usmjerio.
Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja založit će se za promicanje funkcionalnog pristupa u integriranom razvoju država sudionica kako bi se postigla veća sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike. Prilikom planiranja novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021. –2027. poduprijet će se politike prilagođene lokalnim/regionalnim potrebama, upravljanje na više razina i bolje povezivanje država sudionica poticanjem suradnje. Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za koncept makroregionalne suradnje temeljene na učinkovitijem korištenju financijskih instrumenata i postojećih izvora financiranja. Države sudionice poticat će se na promišljanje u kojoj mjeri i na koji način makroregionalne strategije mogu donijeti dodanu vrijednost kohezijskoj politici.
Suradnja s državama Zapadnog Balkana
Budući da makroregionalne strategije pružaju okvir za suradnju članica EU-a i nečlanica, kroz usklađeno djelovanje i partnerski odnos predstavljaju svojevrsni model europskih integracija za zemlje nečlanice Europske unije. S obzirom na različite problematike u regiji jugoistočne Europe, Republika Hrvatska smatra da je za sigurnost i stabilnost, kao i za razvoj cjelokupne regije od izuzetnog značaja kontinuitet u pružanju podrške europskim integracijskim procesima državama Zapadnog Balkana. Svojim Programom predsjedanja Dunavskom strategijom Republika Hrvatska želi nastaviti raditi na povezivanju zemalja regije i pružanju podrške procesima europske integracije, dok će tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije politiku proširenja staviti visoko na dnevni red.
IV. Tematski prioriteti Predsjedanja
Suradnja znanstvenih institucija i gospodarstva
U fokusu tematskog prioriteta suradnje znanstvenih institucija i gospodarskih dionika jesu nove tehnologije i digitalizacija kao katalizatori razvoja gospodarstva te prilagodbe obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Za rast gospodarstva i jačanje konkurentnosti nedvojbeno važnu ulogu ima transfer znanja i novih tehnologija. U tom vidu transnacionalna suradnja kroz makroregionalne strategije vrlo je značajan poligon za ostvarenje partnerstva u području prijenosa i nadogradnje inovativnih rješenja.
Zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj
Zaštićena i očuvana priroda osigurat će postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak dunavske regije i njenu afirmaciju u europskom okruženju kao područja s razvijenom svijesti o značaju očuvanja prirodnog bogatstva koje pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osigurava višestruke razvojne pravce. Zaštitom i očuvanjem bioraznolikosti dunavske regije na regionalnoj i lokalnoj razini, obrazovanjem i edukacijom, međusektorskom suradnjom te uključivanjem javnosti podiže se svijest o potrebi njenog očuvanja u svim oblicima političkog, gospodarskog i društvenog djelovanja. S obzirom na to da očuvana priroda doprinosi osiguravanju svih funkcionalnosti nužnih za život ljudi i ekonomski razvoj regija, potrebno je potaknuti sustavniju suradnju između makroregionalnih strategija kako bi se ostvarila potrebna sinergija i doprinos zaštiti te unapređenju bioraznolikosti, prvenstveno boljom povezanošću ekosustava. Cilj je očuvati postojeću bioraznolikost i geološku raznolikost, vratiti dio izgubljenih vrsta i staništa gdje je to moguće i opravdano te razviti prikladan sustav za njihovo vrednovanje i očuvanje.
Unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela
S obzirom na prometno povezivanje unutarnjim plovnim putovima unutar dunavske regije, prioriteti su tehnološki razvoj i inovacije u unutarnjoj plovidbi, razvoj multimodalnog transporta, vodnih putova, riječnih luka, brodarstva i poslovanja gospodarskih subjekata unutarnje plovidbe. U sektoru turizma prioritet je razvoj svih oblika održivog ruralnog turizma kao potencijalnog novog ciljanog područja, s posebnim naglaskom na održivo korištenje geotermalnih vodnih resursa koji trenutno predstavljaju neiskorišten potencijal. Turistički potencijal predstavlja i bogata kulturna baština koja umrežena u kulturne rute dobiva dodatnu vidljivost, prepoznatljivost i održivost. Kroz koncept pametnog sela žele se podržati primjena digitalne tehnologije, društvene inovacije, bioekonomija, konkurentna zelena ekonomija sela, obnovljivi izvori energije i mobilnost.
Civilna zaštita
Republika Hrvatska u okviru Dunavske strategije stavlja naglasak na pitanje zaštite okoliša kroz prevenciju od prirodnih i drugih katastrofa, pri čemu se doprinos civilne zaštite ističe kao tema od izuzetne važnosti. Uzevši u obzir već stečena iskustva, Republika Hrvatska smatra nužnim daljnja ulaganja u izgradnju multidisciplinarnih mreža stručnih timova, čime će osigurati nastavak dobre prakse među državama.
Jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave
Načelo višerazinskog upravljanja u Republici Hrvatskoj osigurava poštivanje načela supsidijarnosti i zajedničke odgovornosti u procesima odlučivanja na odgovarajućoj upravljačkoj razini. Iskustva sudjelovanja lokalne razine u makroregionalnim strategijama govore o nužnosti dosljedne primjene načela višerazinskog upravljana kao temeljnog preduvjeta za uspješnost rezultata ostvarenja politika Europske unije u području ujednačenog i održivog regionalnog razvoja. Tijekom svog predsjedanja Dunavskom strategijom Republika Hrvatska zalagat će se za jačanje poveznica između upravljačkih razina, horizontalno i vertikalno, te veću vidljivost i utjecaj višerazinskog upravljanja.
V. Zaključak
Programom predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku regiju Republika Hrvatska želi pružiti čvrstu podršku provedbi Akcijskog plana Strategije. Međutim, kako bi zemlje sudionice kroz Strategiju i njezin Akcijski plan ostvarile željeni učinak, nadasve je nužno uložiti snažniju političku i konkretnu financijsku podršku. Pritom treba osnažiti i upravljačke strukture Dunavske strategije kako bi se osigurao njezin utjecaj na svim razinama.
Tema hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku strategiju „Dunavska strategija – 10 godina poslije“ pruža mogućnosti za razgovor država sudionica o različitim područjima suradnje i za razmjenu iskustava. Za pronalaženje odgovora na izazove današnjice u regiji koju rijeka Dunav spaja partnerstvo i zajedništvo jesu odlučujući. U godinu dana hrvatskog predsjedanja Republika Hrvatska svojim Programom želi pružiti prilike i mogućnosti za produbljivanje i jačanje suradnje u okviru Dunavske strategije te za određivanje ključnih smjernica koje će pospješiti njezin daljnji razvoj.
