Program
Makroregionalne strategije predstavljaju politički okvir koji zemljama smještenima u istoj regiji omogućuje bolje iskorištavanje zajedničkog razvojnog potencijala. Zemlje sudionice kroz teritorijalnu suradnju na razini makroregije koordiniraju i ostvaruju svoje nacionalne interese, što u odnosu na samostalno djelovanje u područjima od regionalnog značaja predstavlja veći i brži učinak. Ravnopravna uključenost država nečlanica Europske unije u makroregionalnu suradnju značajno doprinosi procesima europske integracije i dijeljenja korisnih znanja i iskustava.
Strategija Europske unije za dunavsku regiju (Dunavska strategija) pruža brojne mogućnosti gospodarske, socijalne i kulturne suradnje zemalja uzduž Dunava, rijeke s najizraženijim međunarodnim karakterom u svijetu, značajnim internacionalnim hidrobiološkim bazenom te homogenim ekološkim koridorom. Postizanje zajedničkih ciljeva zemalja sudionica Dunavske strategije, mogućnost realizacije održivih rješenja i kontinuirano podizanje kvalitete na svim razinama upravljanja čine dodanu vrijednost kojom Dunavska strategija doprinosi ostvarenju prosperitetne dunavske regije.
U razdoblju nakon 2020. godine makroregionalne strategije, pa tako i Strategija Europske unije za dunavsku regiju, ovisit će uglavnom o načinu na koji se provode politike Europske unije. U tom iznimno zahtjevnom procesu bitno je osvijestiti političke i druge relevantne aktere o značaju i potencijalu makroregionalne suradnje kako bi se postigla dodana vrijednost za učinkovita i sigurna ulaganja u regiji. Program predsjedanja Republike Hrvatske Strategijom Europske unije za dunavsku regiju daje prioritet područjima ključnima za održivost makroregionalne suradnje te njen značaj za daljnji razvoj dunavske regije.
Republika Hrvatska u studenom 2019. godine preuzima jednogodišnje predsjedanje Dunavskom strategijom, dok će 1. siječnja 2020. prvi put preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije.
U ovom dinamičnom razdoblju za Europsku uniju Republika Hrvatske predsjedanjem Dunavskom strategijom želi dati svoj doprinos razvoju europskih regija kao nedvojbenih katalizatora rasta i dodane vrijednosti europske suradnje. U središte predsjedanja Dunavskom strategijom Republika Hrvatska stavlja regionalni razvoj kao preduvjet za gospodarski rast, održivi društveni razvoj te jačanje teritorijalne kohezije. Ujedno je to i prilika za osnaživanje uloge makroregionalnih strategija u kohezijskoj politici Europske unije.
„Dunavska strategija – 10 godina poslije“ središnja je tema hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku regiju. Glavni je cilj utvrditi ulogu makroregionalne suradnje, vrednovati postignute rezultate i odrediti budući smjer njezinog razvoja. Hrvatsko predsjedanje Dunavskom strategijom bit će prilika za jačanje afirmacije makroregionalnih strategija i teritorijalne suradnje u Republici Hrvatskoj, dunavskoj regiji i Europskoj uniji.
Regionalni razvoj jedna je od najvažnijih politika Europske unije za koju se izdvaja čak trećina europskog proračuna. Makroregionalne strategije kao instrumenti za poticanje regionalnog razvoja i provedbu europskih regionalnih razvojnih politika još su uvijek nedovoljno prepoznate. Kroz izvješća o provedbi makroregionalnih strategija evidentan je nedostatak političke volje i podrške u afirmaciji makroregionalnih strategija kao važnog čimbenika regionalnoga razvoja. Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja želi tematizirati poveznice između nacionalnih razvojnih dokumenata i prioriteta makroregionalnih strategija u kontekstu programiranja financijskog razdoblja 2021. – 2027. Pritom je nužno razmotriti uzročno−posljedične veze između razvojnih mjera i instrumenata definiranih na nacionalnoj razini te ciljeva i prioriteta na razini makroregije. Kao država sudionica dviju makroregionalnih strategija − Dunavske i Jadransko-jonske – Republika Hrvatska također će posebnu pozornost posvetiti horizontalnoj povezanosti s ostalim makroregionalnim strategijama, njihovoj boljoj vidljivosti te korištenju dobrih praksi koje su neophodne za postizanje sinergije i komplementarnosti.
Provedbom kohezijske politike nastoje se kapitalizirati prednosti svake države kako bi se stvorilo okruženje pogodno za njezin rast i razvoj te ostvario puni potencijal korištenja fondova EU-a i nacionalnih ulaganja. Budući da se navedeni učinci ne zaustavljaju na teritorijalnim granicama, nužno je bolje povezati države i potaknuti vrstu suradnje koja najbolje pridonosi održivom i ujednačenom razvoju čitavog teritorija Europske unije.
Makroregionalne strategije omogućuju višesektorsko, višerazinsko i višenacionalno upravljanje koje stvara dodanu vrijednost u kohezijskoj politici. Jačanjem teritorijalnog pristupa unaprjeđuju se znanja o pojedinim područjima kako bi se njihov razvoj pravilno usmjerio.
Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja založit će se za promicanje funkcionalnog pristupa u integriranom razvoju država sudionica kako bi se postigla veća sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike. Prilikom planiranja novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021. –2027. poduprijet će se politike prilagođene lokalnim/regionalnim potrebama, upravljanje na više razina i bolje povezivanje država sudionica poticanjem suradnje. Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za koncept makroregionalne suradnje temeljene na učinkovitijem korištenju financijskih instrumenata i postojećih izvora financiranja. Države sudionice poticat će se na promišljanje u kojoj mjeri i na koji način makroregionalne strategije mogu donijeti dodanu vrijednost kohezijskoj politici.
Budući da makroregionalne strategije pružaju okvir za suradnju članica EU-a i nečlanica, kroz usklađeno djelovanje i partnerski odnos predstavljaju svojevrsni model europskih integracija za zemlje nečlanice Europske unije. S obzirom na različite problematike u regiji jugoistočne Europe, Republika Hrvatska smatra da je za sigurnost i stabilnost, kao i za razvoj cjelokupne regije od izuzetnog značaja kontinuitet u pružanju podrške europskim integracijskim procesima državama Zapadnog Balkana. Svojim Programom predsjedanja Dunavskom strategijom Republika Hrvatska želi nastaviti raditi na povezivanju zemalja regije i pružanju podrške procesima europske integracije, dok će tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije politiku proširenja staviti visoko na dnevni red.
U fokusu tematskog prioriteta suradnje znanstvenih institucija i gospodarskih dionika jesu nove tehnologije i digitalizacija kao katalizatori razvoja gospodarstva te prilagodbe obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Za rast gospodarstva i jačanje konkurentnosti nedvojbeno važnu ulogu ima transfer znanja i novih tehnologija. U tom vidu transnacionalna suradnja kroz makroregionalne strategije vrlo je značajan poligon za ostvarenje partnerstva u području prijenosa i nadogradnje inovativnih rješenja.
Zaštićena i očuvana priroda osigurat će postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak dunavske regije i njenu afirmaciju u europskom okruženju kao područja s razvijenom svijesti o značaju očuvanja prirodnog bogatstva koje pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osigurava višestruke razvojne pravce. Zaštitom i očuvanjem bioraznolikosti dunavske regije na regionalnoj i lokalnoj razini, obrazovanjem i edukacijom, međusektorskom suradnjom te uključivanjem javnosti podiže se svijest o potrebi njenog očuvanja u svim oblicima političkog, gospodarskog i društvenog djelovanja. S obzirom na to da očuvana priroda doprinosi osiguravanju svih funkcionalnosti nužnih za život ljudi i ekonomski razvoj regija, potrebno je potaknuti sustavniju suradnju između makroregionalnih strategija kako bi se ostvarila potrebna sinergija i doprinos zaštiti te unapređenju bioraznolikosti, prvenstveno boljom povezanošću ekosustava. Cilj je očuvati postojeću bioraznolikost i geološku raznolikost, vratiti dio izgubljenih vrsta i staništa gdje je to moguće i opravdano te razviti prikladan sustav za njihovo vrednovanje i očuvanje.
S obzirom na prometno povezivanje unutarnjim plovnim putovima unutar dunavske regije, prioriteti su tehnološki razvoj i inovacije u unutarnjoj plovidbi, razvoj multimodalnog transporta, vodnih putova, riječnih luka, brodarstva i poslovanja gospodarskih subjekata unutarnje plovidbe. U sektoru turizma prioritet je razvoj svih oblika održivog ruralnog turizma kao potencijalnog novog ciljanog područja, s posebnim naglaskom na održivo korištenje geotermalnih vodnih resursa koji trenutno predstavljaju neiskorišten potencijal. Turistički potencijal predstavlja i bogata kulturna baština koja umrežena u kulturne rute dobiva dodatnu vidljivost, prepoznatljivost i održivost. Kroz koncept pametnog sela žele se podržati primjena digitalne tehnologije, društvene inovacije, bioekonomija, konkurentna zelena ekonomija sela, obnovljivi izvori energije i mobilnost.
Republika Hrvatska u okviru Dunavske strategije stavlja naglasak na pitanje zaštite okoliša kroz prevenciju od prirodnih i drugih katastrofa, pri čemu se doprinos civilne zaštite ističe kao tema od izuzetne važnosti. Uzevši u obzir već stečena iskustva, Republika Hrvatska smatra nužnim daljnja ulaganja u izgradnju multidisciplinarnih mreža stručnih timova, čime će osigurati nastavak dobre prakse među državama.
Načelo višerazinskog upravljanja u Republici Hrvatskoj osigurava poštivanje načela supsidijarnosti i zajedničke odgovornosti u procesima odlučivanja na odgovarajućoj upravljačkoj razini. Iskustva sudjelovanja lokalne razine u makroregionalnim strategijama govore o nužnosti dosljedne primjene načela višerazinskog upravljana kao temeljnog preduvjeta za uspješnost rezultata ostvarenja politika Europske unije u području ujednačenog i održivog regionalnog razvoja. Tijekom svog predsjedanja Dunavskom strategijom Republika Hrvatska zalagat će se za jačanje poveznica između upravljačkih razina, horizontalno i vertikalno, te veću vidljivost i utjecaj višerazinskog upravljanja.
Programom predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku regiju Republika Hrvatska želi pružiti čvrstu podršku provedbi Akcijskog plana Strategije. Međutim, kako bi zemlje sudionice kroz Strategiju i njezin Akcijski plan ostvarile željeni učinak, nadasve je nužno uložiti snažniju političku i konkretnu financijsku podršku. Pritom treba osnažiti i upravljačke strukture Dunavske strategije kako bi se osigurao njezin utjecaj na svim razinama.
Tema hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku strategiju „Dunavska strategija – 10 godina poslije“ pruža mogućnosti za razgovor država sudionica o različitim područjima suradnje i za razmjenu iskustava. Za pronalaženje odgovora na izazove današnjice u regiji koju rijeka Dunav spaja partnerstvo i zajedništvo jesu odlučujući. U godinu dana hrvatskog predsjedanja Republika Hrvatska svojim Programom želi pružiti prilike i mogućnosti za produbljivanje i jačanje suradnje u okviru Dunavske strategije te za određivanje ključnih smjernica koje će pospješiti njezin daljnji razvoj.
Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije
Miramarska cesta 22
10000 Zagreb
