Završeno Hrvatsko predsjedanje Strategijom EU za dunavsku regiju

U Hrvatskom saboru održano je zatvaranje Hrvatskog predsjedanja Strategijom EU za dunavsku regiju.

U povodu zatvaranja Hrvatskog predsjedanja Strategije EU za dunavsku regiju, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Marko Pavić i veleposlanik Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj NJ.E. Peter Susko održali su sastanak na kojem je ministrica Tramišak izjavila kako je predsjedanje Strategijom EU za dunavsku regiju simbolično predstavljeno kormilom, koje se predaje među državama koje predsjedaju Strategijom.

“Danas smo, nakon godinu dana vrijednog rada u nesvakidašnjim okolnostima, došli do toga da kormilo predajemo veleposlaniku Republike Slovačke. Nedvojbeno smo pokrenuli pozitivne trendove u raznim područjima i osigurali kontinuitet rada kolegama iz Slovačke koji preuzimaju predsjedanje i želimo im puno sreće. Veselimo se zajedničkom radu kroz TRIO predsjedanje, kroz koji ćemo ih podupirati i nastaviti ulagati trud kako bi i dalje uspješno radili na ostvarenju zajedničkih ciljeva svih zemalja članica Strategije”, kazala je ministrica Tramišak.

Veleposlanik Susko izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom Republike Slovačke i Republike Hrvatske te se zahvalio na prilici da osobno preuzme kormilo predsjedanja.

“Regije dunavskog područja značajno se razlikuju u smislu inovacija, socijalnog napretka i ekonomskog razvoja. Stoga postoji potreba za projektima koji bi povećali broj radnih mjesta, doprinijeli rastu i poboljšali socijalne i ekonomske uvjete te stvorili otpornije i ujednačenije regije”,  rekao je ministar Gordan Grlić Radman.

“Dunav je stoljećima poveznica središnje i istočne Europe, povezuje 100 milijuna ljudi dunavske regije gdje ekonomske, socijalne i kulturne međuveze utječu na njihov svakodnevni život”, kazao je Grlić Radman, koji se nalazi i na čelu Dunavske komisije.

Rekao je da je pandemija koronavirusa, uz sve njezine kratkoročne i dugoročne posljedice koje još ne možemo u cjelini sagledati, pokazala “koliko smo kreativni i u kojoj mjeri sposobni brzo djelovati”.

“Danas smo više povezani i međusobno ovisni nego ikad prije. U trenutku ovog sastanka naše su zemlje snažno pogođene novim valom koronavirusa. Ne znamo još točno obujam posljedica pandemije ali možemo procijeniti da će biti goleme i dugoročne”, istaknuo je.

Grlić Radman je podsjetio da su na prošlotjednom devetom godišnjem forumu Dunavske strategije, kada se govorilo o novom sedmogodišnjem financijskom okviru EU-a, podržani zajednički projekti koji podupiru održivi razvoj, digitalizaciju i inovacije. Stavljen je i fokus na zdravstvene aspekte.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak govorila je o onome što je postignuto u posljednjih godinu dana za hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom.

Podsjetila je i da se približava novi sedmogodišnji financijski okvir 2021-.2027 a s njim i “nove financijske mogućnosti” gdje se treba fokusirati na učinkovito upravljanje EU fondovima i ispunjavanje postavljenih prioriteta.

Konferencijom koja je održana virtualno, završeno je hrvatsko predsjedanje, a Hrvatski sabor i predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić bili su domaćini sedme parlamentarne konferencije Strategije EU-a za dunavsku regiju.

Fokus sedme parlamentarne konferencije u Zagrebu bio je na poticanju inovativnih tehnologija za poboljšanje održivog razvoja podunavske regije, te na mogućnostima povećanja broja visokotehnoloških tvrtki i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u regiji. 

Sudionici su također razgovarali o poboljšanju prijenosa znanja između sveučilišta, gospodarstva i lokalnih zajednica te o stvaranju novih radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću kako bi se spriječilo iseljavanje mladih i potaknuo dugoročni regionalni razvoj.

Dunavska strategija predstavlja integrirani okvir za suradnju država dunavskog riječnog sliva i čine ju 14 država: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldova, Njemačka (Bavarska, Baden−Wuerttemberg), Rumunjska, Slovačka, Srbija, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Vijest: MRRFEU/Hina
Foto: Hina